+ 381 65 8266 491         office@eurokonzalting.rs           hr

IPARD 2 program

IPARD II Program

IPARD II PROGRAM Evropske unije instrument je za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja za programski period od 2014. do 2020. godine. Program je odobren od strane Evropske unije i Republike Srbije, a cilj mu je dostizanje evropskih standarda i podizanje konkurentnosti sela i poljoprivrednih gazdinstava.

Krajnji korisnici IPARD II programa su registrovana poljoprivredna gazdinstva kao i pravna lica koja se bave proizvodnjom i preradom u okviru poljoprivredne delatnosti.

Program se realizuje preko Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine te Uprave za agrarna plaćanja.

Ukupan budžet Programa, za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 229.970,588 EUR.

Program traje do kraja 2020. godine, a konkursi će se ponavljati jednom godišnje do kraja programskog razdoblja.

Ukupna pomoć u investiciji za korisnika sredstava iznosi mimimalno 50% od ukupne vrednosti investicije u projektu.

Ukoliko podnositelj zadovoljava kriterijume, dodeljuju mu se sredstva na retroaktivan način, što znači da prvo potroši sopstveni novac i da realizuje investiciju, a nakon toga dobija novac od donatora.

Treba obratiti pozornost da se s investicijom ne počinje pre potpisivanja ugovora, jer samo takve investicije mogu da budu plaćene, osim studija izvodljivosti i drugih konsultantskih troškova vezanih za pripremu prijave.

Cilj donacija jeste da se unapredi poslovanje korisnika donacija u skladu sa nacionalnim i EU standardima iz oblasti zaštite životne sredine, primarne poljoprivredne proizvodnje, bezbednosti hrane.

IPARD program je podeljen na pet mera:


 

 

 

MERA 101 - Investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava

Konkurisati mogu poljoprivredni proizvođači ili grupe proizvođača, upisani u Registar poljoprivrednih gazdinstava i to: fizička lica ili pravna lica, sa manje od 25% javnog kapitala ili glasačkih prava u posedu organa javne vlasti.

Zajednički podobni kriterijumi:

  • Samo investicije nastale nakon potpisivanja ugovora mogu da budu plaćene, osim studija izvodljivosti i drugih konzultantskih troškova vezanih za pripremu prijave;
  • Korisnik je obavezan da u periodu od 5 godina nakon konačne isplate koristi investiciju u svrhu za koju je namenjena, bez suštinskih izmena, što znači da joj ne može menjat svojstva, odnosno ne sme prodavati imovinu provedenu investicijom
  • Korisnici treba da dokažu svoja iskustva i znanja u oblasti poljoprivrede kroz:
    • Završenu srednju školu u oblasti poljoprivrede, ili;
    • Iskustvo u poljoprivredi najmanje tri godine (dokazuje se kroz upis u Registar Poljoprivrednih Gazdinstava), ili;
    • Završen fakultet, ili;
    • Završenu srednju školu koja nije u oblasti poljoprivrede i pisanu izjavu da će pohađati najmanje 50 časova obuke iz oblasti za koju konkuriše u IPARD programu.

Specifični kriterijumi prihvatljivosti/podobni troškovi po sektorima:

Sektor mleka

Poljoprivredna gazdinstva sa 20 do 300 krava:

  • Investicije u izgradnju/rekonstrukciju i/ili opremu: za štale za muzne krave, uključujući opremu za objekte za proizvodnju mleka, opremu za mužu, opremu za hlađenje mleka i skladišne objekte na gazdinstvu, u objekte i opremu za upravljanje otpadom, tretman otpadnih voda, kao i opremu za sprečavanje zagađenja vazduha, skladišne kapacitete za stajnjak, uključujući specifičnu opremu za objekte za manipulaciju i korišćenje stočne hrane i stajnjaka;
  • Investicije u poljoprivrednu mehanizaciju (uključujući traktore do 100kW) i opremu;
  • Investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na gazdinstvu.

Poljoprivredna gazdinstva sa preko 300 krava:

  • Izgradnja/rekonstrukcija kapaciteta za skladištenje stajnjaka i/ili nabavka specifične opreme i mehanizacije za manipulaciju i korišćenje stajnjaka; Investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na gazdinstvu.

Sektor mesa

Poljoprivredna gazdinstva sa 20 do 1.000 goveda / 150 do 1.000 ovaca / 10 do 10.000 svinja / 4.000 do 50.000 brojlera:

  • Investicije u izgradnju/rekonstrukciju i/ili opremu za: štale, objekte za upravljanje otpadom, tretman otpadnih voda, opremu za sprečavanje zagađenja vazduha, skladišne kapacitete za stajnjak, uključujući specifičnu opremu za objekte za manipulaciju i korišćenje stočne hrane i stajnjaka, specijalizovana oprema za transport stajnjaka; Ulaganje u opremu i mehanizaciju (uključujući traktore do 100kW);
  • Investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na gazdinstvu.

Poljoprivredna gazdinstva sa preko 1.000 goveda, ovaca ili koza / preko 10.000 svinja / preko 50.000 brojlera po turnusu:

  • Izgradnja / rekonstrukcija kapaciteta za skladištenje stajnjaka i/ili nabavka specifične opreme i mehanizacije za manipulaciju i korišćenje stajnjaka;
  • Investicije u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na gazdinstvu.

Ostali usevi

Poljoprivredna gazdinstva sa 2 do 50 ha zemljišta pod usevima:

  • Kupovina traktora (do 100 kW), mašina i mehanizacije (osim kombajna);
  • Izgradnja skladišnih objekata i oprema.

Poljoprivredna gazdinstva sa 50 do 100 ha zemljišta pod usevima:

  • Kupovina mehanizacije i mašina za poljoprivrednu proizvodnju (osim kombajna);
  • Izgradnja skladišnih objekata i opreme.

Poljoprivredna gazdinstva sa preko 100 ha zemljišta pod usevima:

  • Izgradnja, proširenje, renoviranje, modernizacija i opremanje skladišnih kapaciteta.

Proizvodnja voća i povrća

Poljoprivredna gazdinstva sa 2 – 20 ha jagodičastog voća i 5 – 100 ha drugog voća:

  • Kupovina traktora (do 100 kW), mašine i opreme;
  • Izgradnja/proširenje/renoviranje/modernizacija plastenika ili staklenika, kao i nabavka opreme i/ili materijala za proizvodnju voća, cveća, rasada;
  • Investicije u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremu za objekte za skladištenje voća, uključujući ULO hladnjače;
  • Investicije u sisteme za zaštitu voćnjaka od grada (uključujući računarsku opremu);
  • Ulaganje u sisteme za navodnjavaje koristeći: podzemne vode (voda iz izvora ili vrela), i površinske vode (povlačenja iz reka, jezera i akumulacija), uključujući pumpe, cevi, ventile i prskalice.

Poljoprivredna gazdinstva sa 500 - 10.000 m² plastenika/staklenika, ili 0,5 – 50 ha otvorenog prostora za proizvodnju povrća:

  • Kupovina traktora (do 100 kW), mašine i oprema;
  • Izgradnja/proširenje/renoviranje/modernizacija plastenika/staklenika, kao i nabavka opreme i/ili materijala za proizvodnju povrća, cveća i rasada;
  • Investicije u sisteme za navodnjavanje (otvoreno polje) povrća koristeći podzemne i površinske vode;
  • Investicije u izgradnju/rekonstrukciju/opremu za objekte za skladištenje povrća; uključujući ULO hladnjače;
  • Izgradnja sistema za navodnjavanje, uključujući pumpe, cevi, ventile i prskalice.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Evropske unije

Intenzitet pomoći iznosi do:

  • 60% ukupnih prihvatljivih troškova
  • 65% za mlade poljoprivrednika (mlađi od 40 godina u trenutku podnošenja prijave)
  • 70% u planinskim oblastima.

Minimalni i maksimalni iznos povraćaja sredstava po sektorima je sledeći:

Za voće, povrće i ostale useve:

  • minimalno 10.000 evra, maksimalno 700.000 evra;

Za sektor mleka i mesa:

  • minimalno 15.000 evra, maksimalno 1.000.000 evra.

Korisnik može dobiti podršku maksimalno 1,5 miliona evra javne pomoći iz IPARD II programa.


 

 

 

MERA 103 – Investicije u fizičku imovinu za preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva

Konkurisati mogu preduzetnici i pravna lica/preduzeća sa manje od 25% javnog kapitala ili glasaćkih prava u posedu organa javne vlasti, registrovani u APR, i moraju biti u aktivnom statusu.

Korisnici mogu biti mikro, mala i srednja preduzeća.

Najkasnije do konačne isplate, pravno lice mora poslovati u skladu sa odgovarajućim nacionalnim vezanim za zaštitu životne sredine, javnog zdravlja, bezbednosti na radu i dobrobiti životinja.

Na kraju realizacije, investicija mora ispuniti relevantne standarde Evropske unije. Podnosilac zahteva dostavlja uz zahtev za konačnu isplatu potvrdu iz nacionalne veterinarske, fitosanitarne i uprave za zaštitu životne sredine da se u pravnom licu primenjuju i poštuju minimalni nacionalni standardi, i da predmet investicije ispunjava relevantne standarde Evropske unije.

Specifični kriterijumi prihvatljivosti po sektorima:

Prerada mleka i marketing

Korisnik mora biti registrovan u Registru privrednih subjekata, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, kao i što mora imati prosečan dnevni kapacitet od 3.000 do 100.000 litara prikupljenog mleka u poslednjoj poslovnoj godini pre podnošenja prijave.

Sektor mesa i marketing

Korisnici moraju biti registrovani u Registru privrednih subjekata, u skladu sa Zakonom o veterinarstvu. Klaonice sa minimalnim kapacitetom osam radnih sati za 10 goveda, 50 svinja, ovaca ili koza, te 5.000 jedinki živine.

Prerada voća i povrća i marketing

Prihvatljivi korisnici su samo mikro, mala i srednja preduzeća

Podobni troškovi:

  • Izgradnja ili unapređenje nepokretne imovine, do njene tržišne vrednosti
  • Kupovina novih mašina i opreme, uključujući kompjuterske programe, do njihove tržišne vrednosti
  • Opšti troškovi kao što su troškovi arhitekte, inženjera, konsultanata (izrada biznis plana, studije izvodljivosti, konkursne dokumentacije i drugo) sve do maksimalnog iznosa od 12% troškova.

Visina prihvatljivih troškova za konzultantske usluge i izradu biznis plana:

v  do milion evra – 5%

v  od 1 do 3 miliona evra – 4%

v  preko 3 miliona evra – 3%

Opravdani troškovi se određuju bez PDV-a. Investicije ne mogu da se značajno menjaju u roku od 5 godina od konačne isplate od strane IPARD agencije.

Podobne aktivnosti po sektorima:

Mleko i mlečni proizvodi

  • Izgradnja/proširenje/modernizacija sabirnih centara za mleko i postrojenja za preradu mleka;
  • Oprema za skladištenje i hlađenje mleka, specijalizovana oprema za prevoz mleka;
  • Oprema i tehnologija za unapređenje i kontrolu kvalitete i higijene, uključujući opremu za test koji pravi razliku između lošeg i dobrog kvaliteta mleka;
  • Investicije za uspostavljanje sistema bezbednosti hrane;
  • IT hardver i softver za registar mleka i praćenje, kontrolu i upravljanje proizvodnjom i preradom mleka;
  • Ulaganje u tehnologiju za uštedu energije, zaštite životne sredine, opreme i postrojenja za preradu otpada i međuproizvoda i uklanjanje otpada;
  • Specijalizovana vozila za prevoz mleka.

Meso i proizvodi od mesa

  • Izgradnja i renoviranje klaonica/objekata za preradu mesa i hladnjača, kao i oprema za klaonice i objekte za preradu mesa;
  • Tehnologija i oprema za tretman otpada i pratečih proizvoda;
  • Ulaganje u uspostavljanje sistema bezbednosti hrane;
  • IT hardver i softver za praćenje, kontrolu i upravljanje;
  • Ulaganje u obnovljive izvore energije (izgradnja, instalacija i oprema), prvenstveno usmerene za sopstvene potrebe.

Voće i povrće

  • Izgradnja/proširenje/modernizacija prostorija koje se koriste za preradu hrane u skladu sa relevantnim standardima Evropske unije;
  • Objekti i oprema za preradu voća i povrća (čuvanje, pasterizaciju, sušenje, zamrzavanje itd.);
  • Oprema za pakovanje i etiketiranje, uključujući linije za punjenje, umotavanje, obeležavanje i drugo;
  • Ulaganje u obnovljive izvore energije (izgradnja, instalacija i oprema), prvenstveno za sopstvene potrebe;
  • Investiranje u uspostavljanje sistema bezbednosti hrane i sistema kvalitete.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Evropske unije

Intenzitet pomoći iznosi do:

  • 50% ukupnih prihvatljivih troškova
  • 60% za investicije koje se odnose na skladištenje otpada

Minimalni i maksimalni iznos povraćaja sredstava po sektorima je sledeći:

Prerada mleka:

  • minimalno 20.000 evra, maksimalno 2.000.000 evra;

Prerada mesa:

  • minimalno 20.000 evra, maksimalno 1.000.000 evra;

Prerada voća i povrća:

  • minimalno 20.000 evra, maksimalno 1.000.000 evra.

Korisnik može dobiti podršku maksimalno 2 miliona evra javne pomoći iz IPARD II programa.


 

 

 

MERA 302 – Diverzifikacija poljoprivrednih gazdinstava i razvoj poslovanja

Konkurisati mogu registrovani poljoprivrednici ili članovi poljoprivrednog gazdinstva koji se bave poljoprivrednim ili nepoljoprivrednim aktivnostima na selu, seosko-turistička domaćinstva, kao i mikro i mala privatna lica iz ruralnih područja.

Specifični kriterijumi prihvatljivosti:

Maksimalan broj ležaja je ograničen na 30 ležajeva po registriranom korisniku.

Opšti kriterijumi prihvatljivosti:

Investicija mora da bude u skladu sa relevantnim nacionalnim standardima. Korisnik mora biti registrovan u skladu sa odredbama Zakona o turizmu na kraju realizacije investicije, a pre konačne isplate.

Podobni troškovi:

  • Izgradnja i unapređenje nepokretne imovine;
  • Kupovina nove opreme i nameštaja, uključujući i specijalnu opremu i nameštaj za osobe sa invaliditetom i za decu;
  • Kupovina novih mašina i opreme za unapređenje ponude turističkog mesta u turističke i gastronomske svrhe, uključujući IT hardver i softver do njihove tržišne vrednosti;
  • Investicije u objekte za rekreaciju kao što su igrališta (spoljni i unutrašnji prostori) i povezana oprema;
  • Opšti troškovi, kao što su honorari arhitektima, inženjerima i konsultantima (izrada biznis plana, studije izvodljivosti, konkursne dokumentacije i drugo), sticanje patentnih prava i licenci do granice od 12% od ukupnih prihvatljivih troškova, od kojih su troškovi biznis planova do 5%, ali ne više od 2.000 evra;
  • Investicije u obnovljive izvore energije na poljoprivrednom gazdinstvu (izgradnja, instalacija i opremanje) za sopstvene potrebe, mora da bude deo projekta za turizam.

Podobne aktivnosti:

Investicije u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga, kao što su sobe, restorani i drugi objekti, uključujući objekte za rekreaciju, igranje, turističke kampove, otvorene objekte (jahanje, ribolov na kopnenim vodama, biciklističke i tematske staze, staze za jahanje), marketinški troškovi kao što su štampanje promotivnih materijala i izrada/održavanje web sajta.

Intenzitet pomoći i stopa doprinosa Evropske unije

Intenzitet pomoći iznosi do 65% vrednosti investicije (ukupnih prihvatljivih troškova).

Minimalni iznos povraćaja sredstava je 5.000 evra. Maksimalni iznos povraćaja sredstava je 300.000 evra.

Korisnik može dobiti maksimalnu podršku od 400.000 evra javne podrške iz IPARD II programa.


 

 

 

MERA 201 – AGRO-EKOLOŠKE-KLIMATSKE MERE I MERA ORGANSKE PROIZVODNJE

Konkurisati mogu aktivna registrovana poljoprivredna gazdinstva – fizička lica (uključujući preduzetnike), te pravna lica / poduzeća sa manje od 25% javnog kapitala ili glasaćkih prava u posedu organa javne vlasti, registrovani u Registar poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Vrsta operacije će se fokusirati samo na podršku konverziji i/ili održavanju organske poljoprivrede.

Opšti kriterijumi prihvatljivosti:

Primalac potpore mora poštovati minimalne obvezne standarde utvrđene nacionalnim zakonodavstvom koje se odnose na specifične agro-okolišne šeme. Obavezni standardi su nacionalna pravila koja se posebno odnose na relevantne GAEC standarde (dobri poljoprivredni i okolišni uslovi) koji se odnose na zemljište, vodu, upravljanje pejzažom, relevantne minimalne zahteve za đubrivo i proizvode za zaštitu bilja.

Od svih korisnika će se zahtevati da prođu obuku za odgovarajuće obveze koje preuzimaju te da imaju ugovor koji se odnosi na kontrolu i sertifikaciju organske proizvodnje sa nadležnim kontrolnim telom u skladu sa zakonom u oblasti unutar koje rade.

Korisnik je obavezan da preduzme minimalno 10 dana tečaja iz tema o organskoj poljoprivredi.

Minimalna površina za useve i proizvodnju povrća je 0,2 hektara, a za proizvodnju voća i grožđa najmanje 0,3 hektara. Za organsku proizvodnju u zaštićenim područjima (kao npr. staklenicima) nema ograničenja.

Podobni troškovi:

Potpore će se dodeljivati samo za ratarsku proizvodnju - žitarice, uljarice, povrće, voće ili proizvodnju grožđa i proizvodnju aromatičnog / lekovitog i krmnog bilja, koji su licencirani kao organski proizvodi ili su u konverziji.

Stope isplate biće razmatrane u procesu mera akreditacije. Intenzitet potpore biće na nivou od 100% ukupnih podobnih troškova.


 

 

 

MERA 202 – LEADER SRBIJA

Opšti ciljevi ove Mere su razvoj civilnog društva i jačanje socijalnog dijaloga u okviru ruralnog stanovništva, podrška dobrog upravljanja, promovisanje zapošljavanja i razvoj ljudskog kapitala, što sve zajedno realizacijom mera preko lokalnih partnerstava doprinosi održivom razvoju ruralnih područja.

Specifični ciljevi jesu doprineti promociji ruralnog razvoja kroz lokalne inicijative i partnerstva, jačanje kapaciteta ruralnih stanovnika i članova uspostavljenih partnerstvima kroz obuku i obrazovanje, organizaciju i vođenje partnerstva te da bi se aktivisala ruralna područja za umrežavanje i među-teritorijalnu saradnju.

LEADER u Srbiji biće podržan kroz sledeće mere:

  • Mera „Tehničke pomoći“ – namenjena potencijalnim LAG-ovima kroz sticanje veština i animiranje stanovnika ruralnih područja.
  • Mera „Implementacija lokalnih razvojnih strategija – LEADER pristup“ – za odabrane LAG-ove koja sadržava sledeće aktivnosti:
    • Aktivnost 1. „Sticanje veština i animiranje stanovnika LAG teritorija“
    • Aktivnost 2. „Tekući troškovi i mali projekti“
    • Aktivnost 3. „Projekti saradnje“

Zajednički podobni kriterijumi:

Konkurisati u svim aktivnostima mogu lokalne akcione grupe odnosno LAG-ovi.

LAG je udruženje zvanično registrovano u privredne registre Agencija. Izabrani LAG pokriva jedan koherentan, dobro definisan, geografski određen deo ruralnog područja sa skupinama od 10.000 do 150.000 stanovnika, uključujući naselja sa populacijom manjom od 25.000 stanovnika. Odluke donose ekonomski i socijalni partneri, kao i drugi predstavnici civilnog društva (farmeri, seoske žene, mladi i druge skupine) kao i lokalne vlasti.

Članovi upravne strukture LAG-a moraju biti stanovnici i/ili registrovani i/ili registrovani ogranak na teritoriji LAG-a kao i predsedavajući. LAG mora predložiti lokalnu akcionu strategiju koja će omogućiti budući razvoj ruralnog prostora na kojem deluje.

Podobne aktivnosti i podobni troškovi:

Mera „Implementacija lokalnih razvojnih strategija – LEADER pristup“ pokrivati će određene troškove kvalifikovane za sledeće aktivnosti prikazane u nastavku.

Prihvatljive aktivnosti za Aktivnost 1. – „Sticanje veština i animiranje stanovnika LAG teritorija“:

v  Animacija, podizanje svesti i promotivne aktivnosti, kao i događaji (seminari, radionice, sastanci itd.).

v  Obuka i obrazovanje LAG osoblja i članova (priprema biznis planova, izrada projektne dokumentacije, računovodstvo itd.). Izrada studija ruralnog razvoja, analize teritorije i prikupljanje podataka neophodnih za implementaciju lokalne razvojne strategije.

v  Publicitet za podržavanje procesa lokalnih razvojnih strategija i izrada promocijskog materijala za ruralne sudionike na teritoriju LAG-a.

v  Obuka za osoblje članova LAG-a koji su uključeni u osnivanje lokalne akcione grupe i implementacija lokalne razvojne strategije i/ili izrade biznis planova, projektnih aplikacija i drugog.

v  Učešće članova na seminarima, radionicama, sastancima, studijske posete uključujući događaje nacionalne i evropske RD mreže.

v  Planiranje, monitoring, praćenje i reviziju lokalne razvojne strategije za područje LAG-a.

v  Studije ugovorenih područja LAG-ova koje podržavaju implementaciju lokalnih razvojnih strategija.

v  Informacije i publicitet aktivnosti koje podržavaju implementaciju lokalnih razvojnih strategija na stimulisanje saradnje i umrežavanje među ruralnim sudionicima LAG teritorije, za unapređenje ugroženih društvenih grupa (žene, mladi, starije osobe, manjine, osobe s invaliditetom i druge).

Primeri prihvatljivih troškova: stručne službe; prevođenje i tumačenje; putni troškovi uključujući smeštaj i dnevnice; troškovi animiranja – obuka, učešće na seminarima, radionicama i sajmovima, objava publikacija i drugo, iznajmljivanje objekata i opreme za događaje i ugostiteljstvo.

Prihvatljive aktivnosti za Aktivnost 2. „Tekući troškovi i mali projekti“:

v  Održavanje kancelarija (najam i troškovi) za ugovorene LAG-ove u okviru svojih teritorija i plate zaposlenih.

v  Obuka i izgradnja kapaciteta za ugovoreno osoblje radi poboljšanja kapaciteta za realizaciju lokalne razvojne strategije.

v  Mali projekti koje realizuje LAG (od 1.000 do 5.000 evra za podsticanje kulturnih manifestacija, promociju domaćih proizvoda, renoviranje ili izgradnju kulturne i prirodne baštine, investicije u kulturna dobra, manja turistička infrastruktura itd.)

Primeri prihvatljivih troškova: plate (sufinansiranje) za menadžere LAG-a i/ili drugih zaoslenika LAG-a; iznajmljivanje prostora i režije; materijal za kancelarije; nabavka opreme, uključujući IT opremu, nameštaj; troškovi vezani za komunikaciju; troškovi obuke; usluge (IT specijalista, računovođa itd.); mali projekti koje realizuje LAG.

Prihvatljive aktivnosti za Aktivnost 3. „Troškovi saradnje“:

v  Obuka i izgradnja kapaciteta za osoblje LAG-a za podešavanje, animiranje i evaluaciju koperantskih projekata.

v  Uobičajene i zajedničke akcije i aktivnosti sa nacionalnim partnerima.

Primeri prihvatljivih troškova: plaće za osoblje LAG-ova i/ili lokalnih partnera; putni troškovi za osoblje LAG-ova i/ili lokalnih partnera; troškovi vezani za komunikaciju; troškovi obuke; usluge (IT specijalista, računovođa itd.); mali projekti koje realizuje LAG.

Podobni troškovi:

v  Porezi, javne takse / naknade / pristojbe;

v  Troškovi postupka (zakon);

v  Finansijski troškovi;

v  Troškovi osiguranja;

v  Naknade za licence;

v  Troškovi poreskog savetovanja i advokata;

v  Troškovi (finansijski) najma

v  Troškovi ulaganja

v  Troškovi nastali u vreme pre potpisivanja ugovora

Kriterijumi prihvatljivosti:

Kriterijumi za odabir koji će da se koriste za procenu LAG-a temeljit će se na sledećem:

v  Područje bazirano pristupom i povezanošću lokalne razvojne strategije sa potrebama pokrivenog područja;

v  Kvalitet lokalne razvojne strategije zasniva se na analizi razvojnih potreba i potencijala na teritoriju LAG-a, sadržaja i njenog usklađivanja sa postavljenim ciljevima;

v  Kapacitet LAG-a za implemetaciju lokalne razvojne strategije;

v  Kvalitet partnerstva;

v  Upravljačko telo LAG-a mora da osigura starosnu različitost i ravnopravnost polova;

v  Upravljačko telo LAG-a mora da bude reprezentativan za obezbeđivanje starosne raznolikosti i ravnopravnost polova u pogledu da najmanje 30% budu žene;

v  Projekti finansirani od strane drugih izvora (ne IPARD) programa trebalo bi da se smatraju dodatom vrednošću, međutim dvostruko finansiranje mora da bude izbegnuto pismenom izjavom LAG-a.

Intenzitet potpore i stopa doprinosa Evropske unije:

Intenzitet potpore osiguran je od strane Evropske unije i iz nacionalnog budžeta i prikazan je kao učešće javne podrške u prihvatljivim troškovima sa iznosom do 100%, gde je stopa doprinosa Evropske unije 90%, a udeo Republike Srbije 10%. Najveći mogući godišnji iznos podrške za određene aktivnosti i vrste izdataka utvrđuju se propisom o sprovođenju. Do kraja 2020. godine za LEADER meru namenjeno je ukupno 5.833.333,00 evra. Ukupna populacija koja je pokrivena LAG-ovima iznosi 2.550.000 stanovnika.

IPA

Instrument za pretpristupnu pomoć IPA II za razdoblje od 2014 – 2020

 

Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA II) jeste finansijski instrument Evropske unije koji podržava strategiju proširenja Evropske unije, čija namena je da pruži pomoć zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Opšti ciljevi pretpristupnih fondova EU su jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, afirmacija i zaštita ljudskih i manjinskih prava i sloboda, rodna ravnopravnost i nediskriminacija, reforma državne uprave uključujući uspostavljanje decentralizovanog upravljanja EU fondovima (Decentralised Management – DM), sprovođenje ekonomskih reformi, razvoj civilnog društva, obnova i pomirenje odnosno unapređenje regionalne i prekogranične saradnje.

Na osnovu Odluke Evropske komisije o prenosu ovlašćenja za upravljanje programima pretpristupne pomoći EU na odgovarajuća tela u Republici Srbiji koja su ispunila neophodne zahteve prenete su nadležnosti za samostalno upravljanje programima pretpristupne pomoći EU. Uspostavljanje decentralizovanog upravljanja EU fondovima predstavlja važan korak prema učlanjenju Republike Srbije u Evropsku Unije tj. pripremu državne administracije Republike Srbije za korišćenje Strukturnih i Kohezionih fondova EU.

IPA II komponente Srbija:

I komponenta: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija (Transition Assistance and Institution Building – TAIB)

Komponenta I Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija (TAIB) kreirana je da podrži izgradnju administrativnih kapaciteta državnih i pravosudnih institucija, privredni razvoj i društvenu povezanost, kao i da izgradi sposobnost za preuzimanje obaveza procesa pridruživanja. Cilj prve IPA II komponente je da pruži podršku u procesu približavanja Evropskoj uniji i ispunjavanju kriterijuma i standarda za pristupanje, prenošenju zakonodavstva i posebno u jačanju kapaciteta. Omogućava zemlji koja je potencijalni kandidat za članstvo u EU učestvovanje u Programima zajednice i radu agencije Evropske unije.

Pomoć koja se obezbeđuje u okviru TAIB komponente može biti realizovana kroz:

  • tehničku pomoć,
  • investicije,
  • grantove,
  • podršku pri pripremi projekata,
  • sprovođenje finansijskih aranžmana u saradnji sa finansijskim ustanovama,
  • budžetsku podršku,
  • pokrivanje troškova učestvovanja u programima zajednice.

II komponenta: Prekogranična saradnja (CBC – Cross-border Cooperation)

Delujući prvenstveno na lokalnom nivou u graničnim oblastima, programi prekogranične saradnje pomažu stanovništvu s obe strane granice u promovisanju održivog privrednog i društvenog razvoja, gde se zajedničkim naporima rešavaju zajednički problemi (npr. očuvanje životne sredine, prirodne i kulturne baštine, javno zdravlje, sprečavanje i borba protiv organizovanog kriminala itd.), obezbeđuju efikasne i sigurne granice i promovišu zajedničke akcije u koje su uključeni lokalni učesnici iz prekograničnih oblasti. Aktivnosti koje se finansiraju u okviru ove komponente uglavnom se sprovode posredstvom grantova. Uspešno provedene programe prekogranične saradnje sa Republikom Srbijom do sada su ostvarili Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora. Druga komponenta IPA II programa pomoći zemljama u procesu pristupanja Evropskoj uniji je dalji podsticaj jačanju prekogranične saradnje sa zemljama zapadnog Balkana, kao i kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Komponenta prekogranične saradnje ima za cilj smanjenje dispariteta u ekonomskom razvoju, kao i jačanje saradnje između organizacija civilnog društva u pograničnim oblastima.

III komponenta: Regionalni razvoj (Regional development)

Osnovni preduslov za korišćenje IPA komponenti III i IV je sticanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i akreditacija decentralizovanog sistema upravljanja sredstvima Evropske unije. Potencijalni korisnici su organi državne vlasti, javne institucije, socijalni partneri i nevladine organizacije. Raspodjela sredstava se zasniva na višegodišnjim programskim dokumentima, odnosno Operativnim programima. IPA komponenta III podržava projekte u sektoru zaštite životne sredine i transporta, kao i programe koji promovišu regionalnu konkurentnost i razvoj, dok služe kao i prethodnica Evropskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezioni fond.

IV komponenta: Razvoj ljudskih resursa (Human resources development)

IPA komponentna IV predstavlja programski okvir za korišćenje sredstava u sektoru zapošljavanja, obrazovanja, društvene inkluzije i integracije, kao i jačanje institucionalnog kapaciteta i efikasnosti državne administracije i javnih usluga. Komponenta razvoja ljudskih resursa podržava projekte koji imaju za cilj promovisanje zapošljavanja, obrazovanja/obuke i socijalne inkluzije, i služi kao prethodnica Evropskog socijalnog fonda (ESF).

V komponenta: Ruralni razvoj (Rural development)

Kroz IPA komponentu V – Ruralni razvoj, Evropska unija zemljama kandidatima za članstvo pruža podršku u procesu prilagođavanja poljoprivrednog sektora i ruralnih oblasti, kao i u pripremi za implementaciju zakonodavstva EU i upravljanje Zajedničkom poljoprivrednom politikom. Namenjena je zemljama kandidatima. Ova komponenta ima za cilj finansiranje mera ruralnog razvoja sukladno nacionalnom Programu ruralnog razvoja.

IPA komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnji institucija

Program IPA komponenta I – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija uključuje mere izgradnje institucija i s njima kombinovanih ulaganja. Prva IPA komponenta osmišljena je s ciljem da pruži podršku približavanja Evropskoj uniji u ispunjenju kriterijuma i standarda koje nameće pristupanje, u prenošenju zakonodavstva i u jačanju kapaciteta institucija. Očekuje se učestvovanje zemlje potencijalnog kandidata za članstvo u EU. Kroz prvu komponentu IPA područja su grupisana u tri oblasti: politički zahtevi, društveno-ekonomski razvoj i EU standardi. Republika Srbija će za projekte u okviru prve komponente imati na raspolaganju oko 200 milijuna evra godišnje.

Sredstva iz prve komponente IPA programa podjednako su raspoređena na sledeće sektore: pravosuđe i unutrašnji poslovi, reforma javne uprave, društveni razvoj, razvoj privatnog sektora, transport, zaštita životne sredine, klimatske promene i energija, poljoprivreda i ruralni razvoj, horizontalne i ostale aktivnosti u vezi sa pravnim tekovinama Evropske unije.

Oblici sprovođenja pomoći za navedena sredstva iz prve komponente IPA programa mogu biti korišćena u sledećim formama:

  • tehnička pomoć – konsultantske usluge za pripremu dokumentacije, njihovo sprovođenje, pripremu i sprovođenje obuke, itd.
  • tvining i laki tvining – angažovanje stručnjaka iz država članica EU, poznatih pod nazivom stalni tvining savetnici, na specifičnim projektima na određeni period od najmanje godinu dana (obuka, prevođenje, specijolizovana podrška za informacione tehnologije i drugo). Laki tvining odnosi se na kraći period pomoći (do 6 meseci) ekspertize državnih službenika.
  • investicija – nabavka opreme ili sprovođenje radova (rekonstrukcija i izgradnja).
  • šeme grantova/bespovratne pomoći – direktne finansijske donacije iz budžeta Evropskih zajednica, koja se daju za finansiranje aktivnosti i projekata različitih neprofitnih subjekata (lokalna samouprava, razvojne agencije, civilno društvo i mediji) koji ostvaruju ciljeve opšteg evropskog interesa.

Organizacije civilnog društva učestvuju kao korisnici grantova od početka koriščenja IPA programa od strane Republike Srbije. Organizacije civilnog društva koje mogu da budu korisnici grantova odobrenih kroz IPA program jesu nevladine organizacije, sindikati, mediji, neprofitna udruženja zaposlenika ili profesionalaca i druge organizacione strukture koje deluju kao posrednici između javnih organa vlasti i građana.

IPA II - Prekogranična saradnja

Programi prekogranične saradnje su instrument Evropske unije za pružanje podrške saradnji institucija u pograničnim oblastima susednih država. Programi predstavljaju finansijsku podršku saradnji pograničnih teritorija susednih država (prekogranična saradnja) ili saradnju delova ili celih država (transnacionalna saradnja) sa ciljem da se unapredi društveno-ekonomski, kulturni i istorijski potencijal tih oblasti. Ovi programi pomažu institucijama u Srbiji da se upoznaju i rade u skladu sa pravilima strukturnih fondova koja važe za zemlje članice EU. Republika Srbija je u ovaj vid saradnje prvi put uključena 2004. godine kroz tzv. Susedske programe finansirane iz sredstava KARDS 2000-2006, nakon toga u okviru druge komponente instrumenta IPA - finansijskog instrumenta Evropske Unije za podršku pristupanju za period 2007-2013, a danas se programi sprovode u okviru oblasti politike regionalna i transnacionalna saradnja IPA II perspektiva 2014-2020.

U okviru finansijske perspektive 2014-2020, objavljeno je pet javnih poziva za podnošenje predloga projekata u okviru sledećih programa: Bugarska-Srbija, Rumunija-Srbija (dva poziva), transnacionalnog programa Dunav i Jadransko-jonskog transnacionalnog programa. Operativni programi za sve programe su odobreni od strane Evropske komisije (EK).

Sprovođenjem programa na lokalnom i regionalnom nivou stvaraju se dugoročni lični kontakti i veze između ljudi iz zajednica sa obe strane granice, što predstavlja temelj za dalju saradnju i razvoj. Također, kroz proces identifikovanja projekata, prijavljivanja za sredstva, kao i tokom sprovođenja projekata, partneri iz Srbije stiču dragoceno iskustvo u korišćenju fondova Evropske unije jer se svi pozivi za projektne predloge sprovode u skladu sa pravilima programa EU za eksternu pomoć.

Vrste projekata koji se finansiraju su mali infrastrukturni prekogranični projekti, projekti ekonomske saradnje, kao i aktivnosti vezane za zaštitu životne sredine, turizam, kulturu, poljoprivredu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, zapošljavanje, institucionalnu saradnju... Sredstva su bespovratna, sa obavezom da korisnik donacije kofinansira svoj projekat u iznosu od minimum 15% od vrednosti projekta. Način dodele sredstava je putem javnog konkursa.

IPA III – Regionalni razvoj

Preduvjet za korišćenje sredstava IPA komponente III – Regionalni razvoj, sticanje je statusa države kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji i akreditacije decentralizovanog sistema upravljanja sredstvima Evropske unije. Srbija je svoj zahtev za članstvo u EU podnela 19. decembra 2009. godine, te je taj status stekla 1. marta 2012. godine.

U okviru IPA komponente III – Regionalni razvoj, definisane su tri prioritetne oblasti, ose prioriteta:

  1. Saobraćajna infrastruktura, posebno međusobna veza i međusobna operativnost između nacionalnih mreža i između nacionalnih i transevropskih mreža.
  2. Životna sredina, i mere povezane sa životnom sredinom koje se odnose na upravljanje otpadom, vodosnabdevanjem, gradskim otpadnim vodama i kvalitetom vazduha, obnovu zagađenih mesta i zemljišta. Oblasti koje se odnose na održivi razvoj koji predstavljaju korist za životnu sredinu, tj. energetska efikasnost i obnovljivu energiju.
  3. Regionalna konkurentnost, što uključuje: obezbeđenje poslovnih i tehnoloških usluga za preduzeća posebno u oblasti upravljanja, istraživanja i razvoja tržišta i umrežavanje; pristup i upotrebu informativnih i komunikacionih tehnologija; unapređenje tehnološkog razvoja, istraživanja i inovacija, uključujući saradnju sa tercijalnim obrazovnim i istraživačkim institucijama i istraživačkim i tehnološkim centrima; razvoj poslovnih mreža i grupa; kreiranje i razvoj finansijskih instrumenata koji olakšavaju pristup revolving finansiranju kroz zajednički kapital, kreditne i garancijske fondove; obezbeđenje lokalnih infrastruktura i usluga koje doprinose lakšem osnivanju, razvoju i proširenju novih i postojećih poslova, i infrastrukturu za obrazovanje i obuku gde su potrebne za regionalni razvoj i u tesnoj koordinaciji sa komponentom razvoja ljudskih resursa.

Osim različitosti u pogledu oblasti koje obuhvataju, razlika se ogleda i po tipu projekta. Projekti se razlikuju između tzv. velikih projekata (major projects), čija je minimalna vrednost 10 miliona evra, i tzv. manjih projekata (non-major projects), čija je maksimalna vrednost do 10 miliona evra. U okviru IPA komponente III, infrastrukturni projekti u oblasti transporta i životne sredine spadaju u grupu velikih projekata, dok projekti u oblasti konkurentnosti mogu da budu i veliki i manji. Projekti u okviru IPA komponente III – Regionalni razvoj mogu da budu finansirani od strane Evropske unije u maksimalnom iznosu od 85 odsto podobnih troškova. Preostalih 15 odsto finansira se iz nacionalnog budžeta ili kredita međunarodnih finansijskih institucija. Bitna stavka je blagovremena priprema projektne dokumentacije uz preduzimanje svih ostalih pratećih aktivnosti, kao što je rešavanje imovinsko-pravnih odnos, osnivanje javnih preduzeća za upravljanje objektima ili širenje informacija o dostupnosti grant šema i priprema potencijalnih aplikanata.

IPA IV – Razvoj ljudskih resursa

Republika Srbija provodi pripreme za sprovođenje IPA komponente IV kako bi se što bolje moguće iskoristila sredstva iz ovog sektora. Podaci dobiveni sa tržišta rada ukazuju na veoma loše stanje, i ukazuju na to da su većina neaktivnih i nezaposlenih, kao i obeshrabrenih ljudi koji traže posao upravo mlade osobe. To pokazuje da je veza između tržišta rada i obrazovnog sektora veoma slaba. Otvaranje novih radnih mesta i dalje je veoma slabo što predstavlja golem problem Republike Srbije.

Kao i kod IPA komponente III potrebno je da se zadovolji preduvjet za korišćenje sredstava, odnosno sticanje statusa države kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji i akreditacije decentralizovanog sistema upravljanja sredstvima Evropske unije, što je Republika Srbija zadovoljila.

Četvrtom IPA komponentom – Razvoj ljudskih resursa podmirena je podrška za pružanje u sledećim prioritetima:

  1. Veća prilagodljivost zaposlenih, preduzeća i preduzetnika, sa ciljem poboljšanja predviđanja i pozitivnog upravljanja ekonomskim promenama, naročito kroz mehanizme doživotnog učenja i povećanja investicija u ljudske resurse od strane preduzeća i zaposlenih; te uspostavljanje i diseminaciju inovativnijih i produktivnijih formi organizacije posla.
  2. Bolji pristup zapošljavanju i održivo uključivanje u tržištu rada ljudi koji traže posao i koji su neaktivni, sprečavanje nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, podsticanje aktivnog starenja i produžavanje radnog veka i povećanje učešća na tržištu rada.
  3. Bolja društvena inkluzija i integracija ljudi kojima je pristup tržišta rada otežan i suprotstavljanje svim oblicima diskriminacije na tržištu rada.
  4. Promovisanje partnerstva i inicijativa za saradnju svih relevantnih zainteresovanih strana, poput društvenih partnera i nevladinih organizacija na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou sa ciljem podsticanja reformi u oblasti zapošljavanja.
  5. Proširenje i povećanje investicija u ljudski kapital kroz uvođenje i dalje sprovođenje reformi u oblasti obrazovanja i obuke, povećanje učešća u obrazovanju i obuci, doživotnoj obuci, razvoju ljudskih resursa u istraživanju i inovacijama te saradnji među visokoškolskim institucijama, istraživačko-tehnološkim centrima i preduzećima.
  6. Jačanje institucionalnog kapaciteta i efikasnosti državne administracije i javnih usluga na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kao i osnaživanje socijalnih partnera i nevladinih sektora, sa ciljem reformi i dobre uprave u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i obuke.

Operativni program razvoj ljudskih resursa ima za ciljeve povećati pristup mogućnostima za formalno zaposlenje razvijanjem lokalnih politika zapošljavanja, povećanjem obuhvata i značaja aktivnih mera zapošljavanja i unapređenjem standarda rada u skladu sa standardima Evropske unije; razvoj celoživotnog učenja i većeg značaja obrazovanja na tržištu rada daljim razvijanjem Nacionalnog okvira kvalifikacija, jačanjem srednjeg stručnog obrazovanja i promocijom inkluzivnog obrazovanja, počevši od predškolskog; podrška socijalnoj inkluziji ugroženih i ranjivih grupa i njihova dugoročna integracija na tržište rada putem raznovrsnije ponude socijalnih usluga u lokalnoj zajednici. Okvir za strateško usklađivanje definiše cilj, u vidu unapređenja i razvoja kapaciteta administracije u pretpristupnoj fazi za upravljanje strukturnim fondovima i Kohezionim fondovima.

Prioriteti i mere u okviru IPA komponente III – Razvoj ljudskih resursa:

  • Zapošljavanje i tržište rada – podrška razvoju lokalnih i među-opštinskih politika zapošljavanja; povećanje uticaja mera politike zapošljavanja na osobe koje teže pronalaze posao; suzbijanje neformalne ekonomije.
  • Obrazovanje – unapređenje kvaliteta i značaja srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanja odraslih u okviru Nacionalnog okvira kvalifikacija; obezbeđivanje pristupa i dostizanja viših nivoa obrazovanja za decu u riziku.
  • Socijalna inkluzija – podrška socijalnom uključivanju putem raznovrsnije ponude socijalnih usluga u lokalnoj zajednici; podrška za prelazak za socijalne pomoći na rad kroz aktivaciju.

Projekti u okviru IPA komponente IV – Razvoj ljudskih resursa isključivo su manji i spadaju u skupinu manjih projekta (non-major projects), maksimalne vrednosti do 10 miliona evra. Projekti u okviru IPA komponente IV – Razvoj ljudskih potencijala mogu da budu finansirani od strane Evropske unije u maksimalnom iznosu od 85 odsto podobnih troškova. Preostalih 15 odsto finansira se iz nacionalnog budžeta ili kredita međunarodnih finansijskih institucija. Bitna stavka je blagovremena priprema projektne dokumentacije uz preduzimanje svih ostalih pratećih aktivnosti, kao što je rešavanje imovinsko-pravnih odnos, osnivanje javnih preduzeća za upravljanje objektima ili širenje informacija o dostupnosti grant šema i priprema potencijalnih aplikanata.

IPA V – Ruralni razvoj

Zajednička poljoprivredna politika predstavlja jednu od najznačajnijih politika Evropske unije. Njezina važnost ogleda se i u izdvajanjima iz budžeta Evropske unije za njeno sprovođenje. Imajući u vidu kompleksnost sistema zajedničke poljoprivredne politike, Evropska unija zemljama kandidatkinjama pruža podršku u procesu prilagođavanja poljoprivrednog sektora i ruralnih oblasti, kao i za implementaciju zakonodavstva Evropske unije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Implementacija pomoći u okviru pete komponente IPA programa doprinosi održivom razvoju poljoprivrednog sektora i ruralnih oblasti. Kroz proces korišćenja ove komponenta IPA, zemlje kandidati za članstvo u Evropskoj uniji pripremaju se za korišćenje sredstva iz Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Sektorski sporazum bliže definiše kriterijume akreditacije koji se odnose na petu komponentu IPA fonda, i za njega se može reći da je osnovni pravni akt na kome se zasnivaju sve procedure u okviru IPARD-a. On definiše osnovne zahteve koje svaka institucija mora da ispunjava u sistemu, način akreditacije, formulisanje osnovnih principa (podela dužnosti, princip četiri oka, rotacije), finansijsko upravljanje, uloga svih aktera u sistemu. Finansijskim sporazumom određuju se finansijski detalji u vezi sa implemetacijom IPARD-a. Institucija koja sprovodi upravljačka ovlašćenja Evropske komisije i poseduje akreditaciju za sprovođenje IPARD programa u Republiki Srbiji je Uprava za agrarna plaćanja sa sedištem u Beogradu.

Ciljevi za sprovođenje IPA komponente V za upotrebu sredstava iz komponente namenjene ruralnom razvoju jesu sledeći:

  • Poboljšanje tržišne efikasnosti i sprovođenje standarda Zajednice;
  • Pripreme za sprovođenje agro-ekoloških mera, kao i strategije lokalnog razvoja sela;
  • Razvoj ruralne ekonomije.

Navedeni ciljevi IPA komponente V ispuniće se kroz primenu sledećih mera:

  1. Ulaganje u poljoprivredu radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice kroz investicije u poljoprivredna gazdinstva. Pomoć po ovoj meri može se odobriti fizičkim i pravnim licima sa ciljem postizanja ekonomske opravdanosti na kraju realizacije investicije, uz obavezu poštivanja minimuma nacionalnih standarda koji se odnose na zaštitu životne sredine, javnog zdravlja, zdravlja biljaka i životinja, dobrobiti životinja i bezbednosti na radu. Primeri ove mere ostvaruju se kroz izgradnju i rekonstrukciju objekata, skladišta, nabavku opreme (muzilice, laktofrizi, oprema za farme, itd.) i druge oblike investicija potrebnih za razvoj ruralnog prostora.
  2. Podrška sa ciljem olakšavanja osnivanja i administrativnog rada grupa proizvođača u svrhe adaptiranja proizvodnje i učinka članova grupe proizvođača tržišnim zahtevima, zajedničkog iznošenja robe na tržište, kao i utvrđivanje zajedničkih pravila o informacijama o proizvodnji. Pomoć u ovoj meri ne dodeljuje se grupama proizvođača koje su zvanično priznate od strane relevantnog nacionalnog tela zemlje korisnika.
  3. Ulaganje u preradu i marketing poljoprivrednih i ribarskih proizvoda radi restrukturiranja ovih delatnosti i radi dostizanja standarda Zajednice, s tim da investicije na nivou trgovine na malo nisu uključene u sistem pomoći. Pomoć se može dodeliti u formi investicija u preduzeća koja zapošljavaju manje od 250 radnika i imaju godišnji obrtaj koji ne prelazi 50 miliona evra, i/ili ukupni godišnji bilans koji ne prelazi 43 miliona evra te tako spada u kategoriju mikro, malih ili srednjih preduzetnika. Prioritet se daje investicijama koje imaju za cilj usklađivanje sa svim relevantnim standardima Evropske unije. Osim navedenih privrednih subjekata, mogućnost korišćenja pomoći imaju i subjekti koji zapošljavaju manje od 750 radnika i imaju godišnji obrtaj koji ne prelazi 200 miliona evra, gde je svrha investicije da se sam privredni subjekat dovede u sklad sa relevantnim standardima Evropske unije. Komisija može, na osnovu adekvatnog zahteva iz zemlje korisnika, da odluči da se pomoć može dodeliti i preduzećima koja ne ispunjavaju navedene kriterijume, odnosno ako su veći od navedenih kriterijuma, za ulaganja potrebna za ispunjavanje posebnih standarda Evropske unije, što podrazumeva posebno skupe investicije, kao na primer izgradnju i rekonstrukciju objekata, nabavka strojeva i opreme i drugo.
  4. Aktivnosti za unapređenje životne sredine i prirode, kroz sprovođenje pilot projekata sa ciljem razvoja praktičnog iskustva u sprovođenju akcija radi poboljšanja životne sredine i prirode, kako na nivou administracije, tako i na nivou poljoprivrednih gazdinstava. Primeri ovih aktivnosti su organska prioizvodnja, rotacija useva, smanjivanje upotrebe đubriva i drugo.
  5. Priprema i sprovođenje lokalnih strategija razvoja sela kroz pripremu projekata saradnje u skladu sa prioritetima ruralnog razvoja i vođenje lokanih privatno-državnih partnerstava kroz osnivanje tzv. „lokalnih akcionih grupa“.
  6. Poboljšanje i razvoj seoskih infrastruktura kroz smanjenje regionalnih razlika i povećanje privlačnosti ruralnih područja za razvoj preduzetništva i obezbeđenje uslova za razvoj ruralnih ekonomija. Prioritet u ovoj meri programa je na investicijama u snabdevanju vodom i energijom, upravljanje otpadom, lokalni pristup informacionim i komunikacionim tehnologijama, lokalni pristup putevima od posebne važnosti za lokalni i privredni razvoj, kao i infrastruktura i protivpožarne zaštite zbog rizika od šumskih požara.
  7. Podsticanje raznovrsnosti i razvoj ruralnih privrednih aktivnosti kroz pokretanje privredne delatnosti, stvaranje mogućnosti zapošljavanja i kroz diversifikaciju u nepoljoprivredne delatnosti. Prioritet u ovoj programskoj meri daje se investicijama za stvaranje mikro i malih preduzeća, zanatstva i seoskog turizma radi unapređenja preduzetništva i razvoja ekonomske proizvodnje.
  8. Poboljšanje obuke da bi se doprinelo poboljšanju profesionalnih veština i nadležnosti lica koja su angažovana u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru i drugih ekonomskih aktera zaposlenih u oblastima koje pokriva ova komponenta.
  9. Tehnička pomoć predstavlja meru koja se odnosi na asistenciju državnoj administraciji u sprovođenju IPARD operativnog programa. Ova mera usmerena je na pomoć pri uspostavljanju IPARD nadzornog komiteta, sprovođenje aktivnosti monitoringa i evaluacije, održavanje seminara, sastanaka i drugo.

Najznačajniji deo IPARD programa čine izabrane mere te njima država korisnik određuje svoje prioritete koji će biti finansirani kroz IPARD fond. Mere sadrže sledeće podatke: opis stanja u datom sektoru u državi korisniku, ciljeve koje mera treba da postigne, vezu sa drugim merama u IPARD programu, opšti kriterijum i posebne kriterijume prihvatljivosti, vrste prihvatljivih investicija, kriterijum za rangiranje, finansijske detalje, indikatore za monitoring i evaluaciju. Detalji mera objavljuju se na posebnim konkursima, i tu se precizno određuju svi elementi koje korisnik mora da ispuni da bi ostvario pravo na određeni podsticaj. Konkursi za IPARD mere očekuju se krajem 2016. godine.

U cilju korišćenja IPARD fonda bitno je uspostaviti institucionalni okvir koji je neophodan za implementaciju sredstava. Institucionalna struktura sastoji se od upravljačkog i kontrolnog sistema i IPARD operativne strukture. Upravljačko telo obavlja funkciju monitoringa i evaluacije, što podrazumeva određivanje posebnih indikatora preko kojih se prati izvršenje IPARD programa. Upravljačko telo odgovorno je za formiranje Nadzornog tela, koje ima ulogu praćenja implementacije i efikasnosti IPARD programa. Upravljačko telo nadležno je i za koordinaciju funkcija informisanja i publiciteta, koja podrazumeva pravovremeno obezbeđivanje svih potrebnih informacija potencijalnim korisnicima IPARD fonda. Ovo telo najčešće je deo Ministarstva poljoprivrede koji se bavi poslovima ruralnog razvoja. U Republici Srbiji tu ulogu vrši Uprava za agrarna plaćanja sa sedištem u Beogradu. IPARD agencija je najznačajnija institucija, u čijoj se uspešnosti i efikasnosti ogleda i efikasnost primene IPARD fonda koji je komponenta kod koje se implementacija obavlja bez prethodne provere organa Evropske unije. IPARD agencija ima funkcije odobravanja i kontrole obaveza; odobravanja i kontrole plaćanja; izvršavanja plaćanja i računovodstvenu funkciju.

Postupak dodele grantova

Potencijalni korisnik IPARD sredstava pri konkurisanju treba da prethodno obezbedi pun iznos novca potrebnog za realizaciju investicije. To znači da krajnji korisnik mora da na bankovnom računu ima sredstva potrebna za realizaciju čitave investicije. To je moguće obezbediti kreditom banke ili u slučaju da korisnik ima već osigurana vlastita sredstva. Kada je spreman za investiciju, on konkuriše na objavljeni konkurs IPARD agencije. U ovoj fazi dužan je da dostavi svu potrebnu dokumentaciju koja se od njega traži kako bi uopšte ušao u proces odobravanja projekta. To su razni dokazi i pravne svojine zakupa nad zemljom, dokazi identiteta, dokazi upisa u Registar poljoprivrednih gazdinstava, dokazi da korisnik nema duga prema državi i zaposlenicima, razne izjave i slično, uglavnom identično kao i za nacionalne mere. Osim opšte dokumentacije, potencijalni korisnik obavezan je da dostavi i specifičnu dokumentaciju, kao što je biznis plan, koji u slučaju izgradnje i rekonstrukcije objekta mora da sadrži i precizan spisak radova tj. glavni i idejni projekat, dokaz o poštovanju minimuma nacionalnih standarda koji se odnose na zdravstvenu zaštitu životinja, zdravlje ljudi, zdravlje biljaka, bezbednost na radu, sve u zavisnosti od vrste investicije.

Posle dostavljanja svih potrebnih dokumenata, potencijalni korisnik ulazi u proces odobravanja projekta. Važno je napomenuti da investicija ne sme da bude započeta pre nego što se projekt odobri, odnosno nakon što prođe na konkursu, zadovolji uvjete raspisane konkursom i ostvari potreban broj bodova. Pošto se projekat odobri, korisnik može da započne investiciju, na primer krene u izgradnju građevine, ali ne sme odstupati od svog projekta koji je priložio prilikom konkurisanja. Svaka, pa i najmanja promena biće predmet odbijanja od strane IPARD agencije. Posle odobrenja projekta, korisnik IPARD sredstava stupa u ugovorni odnos sa IPARD agencijom, gde se jasno određuju prava i obveze obe strane, uključujući i prava na žalbu korisnika u slučajevima kada smatra da su mu ugrožena prava. Korisnik je također dužan da se pridržava odobrenog projekta i u toku perioda trajanja investicije prihvata kontrole koje mu šalje IPARD agencija kako bi bili provereni navodi projekta, radovi ili poštovanje trajanja investicije od pet godina. Investicija treba da ima minimalni rok trajanja od pet godina, što znači da je korisnik dužan da u tom vremenskom periodu održi investiciju, odnosno da ne sme da otuđi objekat, da ga proda, da mu promeni namenu, niti da otuđi mašine), a s druge strane mora da dostigne standarde Evropske unije, u zavisnosti od vrste investicije. Ako se ne ispune navedeni uvjeti, korisnik je dužan da vrati sva sredstva.

Pošto je projekat odobren, korisnik počinje sa investicionim aktivnostima prema odobrenom projektu. U zavisnosti od organizacije IPARD agencije, korisnik može u određenom roku ili samo u toku trajanja konkursa da obavi refundaciju utrošenih sredstava u određenom delu sredstava (50 do 70 odsto vrednosti investicije ovisno o meri i konkursu). Korisnik podnosi sve račune, dokaze o uplati sredstava ili drugo, čime dokazuje obavljenu transakciju. Najčešće će refundacija sredstava biti obavljena odjednom, za sva investirana sredstva, ali se kod zahtevnijih investicija može desiti fazno investiranje, pa samim tim i povraćaj sredstava može biti u više faza. U slučaju kupovine mašina postoji ograničenje koje se odnosi na zemlji porekla. To mogu biti samo mašine koje su poreklom iz Evropske unije ili zemalja u posebnom statusu EU (zemlje kandidati, potencijalni kandidati, zemlje EEA i zemlje u okviru Evropske politike susedstva), što će reć da zemlje kao na primer Kina i SAD nisu prihvatljive te oprema nabavljena iz tih zemalja nije prihvatljiva i biće odbijena.

Kontrola korisnika je višestruka. Korisnik će prvo biti proveren u fazi odobravanja korisnika da li je započeo investiciju/kupio opremu za koju konkuriše, što se naziva „nultom kontrolom“. U slučaju da je investicija već započeta, na primer da se krenilo u izgradnju građevine, zahtev korisnika za ostvarivanje prava nad IPARD sredstvina biće odbijen. Druga kontrola odvija se pre isplate sredstava, a cilj je da se utvrdi da li je investicija obavljena u skladu sa predloženim projektom. Ukoliko to nije slučaj, zahtev za povraćaj biće odbijen. Poslednja kontrola obavlja se posle realizovane investicije i posle isplaćenih sredstava korisniku. To je takozvana ex-post kontrola, koja ima za cilj utvrđivanje da li je investicija održana i da li su dostignuti standardi Evropske unije na kraju investicije. Kontrole mogu da budu i vanredne u zavisnosti od okolnosti, na primer u slučaju prevare, neregularnosti i slično. Korisnik je dužan da čuva svu dokumentaciju od trenutka sklapanja ugovora do trenutka isteka pet godina od realizovane investicije.  

Turizam

Turizam je djelatnost koja se u posljednjih tridesetak godina u Republici Hrvatskoj progresivno razvija. Pogodnosti za razvoj turizma ogledaju se između ostalog u pogodnom geografskom položaju, blagoj mediteranskoj klimi, velikom broju sunčanih dana, očuvanom prirodnom okolišu, raznovrsnoj kulturnoj baštini, bogatoj gastronomskoj ponudi i mnogim drugim turističkim posebnostima. Turizam u Republici Hrvatskoj nositelj je razvoja i jedna od važnijih gospodarskih grana.
Glavni razvojni cilj hrvatskog turizma ulazak je Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta, a naša bi zemlja 2020. godine, prema definiranoj viziji, trebala biti globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na cjelokupnom prostoru te njeguje kulturu, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.
Za ostvarenje zacrtane razvojne vizije hrvatskom turizmu predstoji implementirati četiri strateška cilja: ostvariti nove investicije u iznosu od 7 milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja, otvoriti oko 30.000 novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima te povećati turističku potrošnju. 
Upravo se putem bespovratnih sredstava iz EU fondova planiraju realizirati strateški ciljevi važni za razvoj hrvatskog turizma. Tako se putem strukturnih fondova između ostaloga planira ulagati u povećanje kvalitete i dodatne ponude hotela što bi dovelo do ostvarenja strateških ciljeva, a putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj planirano je pospješiti razvoj ruralnog turizma financiranjem kuća za odmor i tako doprinijeti oživljavanju ruralnih prostora Republike Hrvatske.
Iskustvo tvrtke Eurokonzalting ogleda se u uspješno provedenim projektima iz područja turizma. Neki od provedenih projekata jesu:
•    Dizajn butik hotel „Rivalmare“ Novigrad - odobreno 7.120.000,00 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za izgradnju, povećanje kapaciteta i implementaciju novih sadržaja u hotelu;
•    Više od 50 odobrenih EU projekata na području ruralnog turizma od kojih su neki:
o    Apartmani Dizdar d.o.o. – odobreno 565.432,50 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 za izgradnju kuće za odmor;
o    Igor Sviben – odobreno i isplaćeno 568.635,00 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 za izgradnju kuće za odmor.
Cijena provođenja postupka izrade projekata u turizmu ovisi o veličini i karakteru projekta u različitim slučajevima.
Više informacija o provedbi postupka natječaja u turizmu može se dobiti upitom na e-mail ili ulaskom u bazu podataka tvrtke.  

Turizam je djelatnost koja se u posljednjih tridesetak godina u Republici Hrvatskoj progresivno razvija. Pogodnosti za razvoj turizma ogledaju se između ostalog u pogodnom geografskom položaju, blagoj mediteranskoj klimi, velikom broju sunčanih dana, očuvanom prirodnom okolišu, raznovrsnoj kulturnoj baštini, bogatoj gastronomskoj ponudi i mnogim drugim turističkim posebnostima. Turizam u Republici Hrvatskoj nositelj je razvoja i jedna od važnijih gospodarskih grana.

Glavni razvojni cilj hrvatskog turizma ulazak je Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta, a naša bi zemlja 2020. godine, prema definiranoj viziji, trebala biti globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na cjelokupnom prostoru te njeguje kulturu, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja.

Za ostvarenje zacrtane razvojne vizije hrvatskom turizmu predstoji implementirati četiri strateška cilja: ostvariti nove investicije u iznosu od 7 milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja, otvoriti oko 30.000 novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima te povećati turističku potrošnju.

Upravo se putem bespovratnih sredstava iz EU fondova planiraju realizirati strateški ciljevi važni za razvoj hrvatskog turizma. Tako se putem strukturnih fondova između ostaloga planira ulagati u povećanje kvalitete i dodatne ponude hotela što bi dovelo do ostvarenja strateških ciljeva, a putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj planirano je pospješiti razvoj ruralnog turizma financiranjem kuća za odmor i tako doprinijeti oživljavanju ruralnih prostora Republike Hrvatske.

Iskustvo tvrtke Eurokonzalting ogleda se u uspješno provedenim projektima iz područja turizma. Neki od provedenih projekata jesu:

·         Dizajn butik hotel „Rivalmare“ Novigrad - odobreno 7.120.000,00 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za izgradnju, povećanje kapaciteta i implementaciju novih sadržaja u hotelu;

·         Više od 50 odobrenih EU projekata na području ruralnog turizma od kojih su neki:

o   Apartmani Dizdar d.o.o. – odobreno 565.432,50 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 za izgradnju kuće za odmor;

o   Igor Sviben – odobreno i isplaćeno 568.635,00 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 za izgradnju kuće za odmor.

Cijena provođenja postupka izrade projekata u turizmu ovisi o veličini i karakteru projekta u različitim slučajevima.

Više informacija o provedbi postupka natječaja u turizmu može se dobiti upitom na e-mail ili ulaskom u bazu podataka tvrtke.  

Poljoprivreda

Poljoprivreda jest gospodarska djelatnost koja se bavi uzgajanjem biljaka i životinja s ciljem proizvodnje proizvoda koji primarno zadovoljavaju prehrambene potrebe stanovništva. Predstavlja proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja. Neke od grana poljoprivrede jesu: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo.

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije ima za ciljeve poboljšati poljoprivrednu produktivnost kako bi se potrošačima osiguralo stalnu opskrbu hranom po prihvatljivim cijenama i poljoprivrednicima Europske unije osigurala dovoljna zarada. Sigurnost hrane na globalnoj razini proizvodnje hrane morat će se udvostručiti kako bi se nahranilo svjetsko stanovništvo na što utječu klimatske promjene i održivo upravljanje prirodnim resursima. Isto tako briga za krajolik u cijeloj Europskoj uniji i održavanje ruralnog gospodarstva cilj su kojim se mora voditi Europska unija kako bi uspješno razvijala poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivredom nije obuhvaćena samo hrana nego i ruralne zajednice i ljudi koji u njima žive. Obuhvaćena su i ruralna područja i njihovi prirodni resursi. Isto tako, mnogi su poslovi u ruralnim područjima povezani s poljoprivredom. Lokalnim poljoprivrednicima potrebni su različiti strojevi, objekti, energenti, materijal i zdravstvena skrb za životinje te se mnogi dionici pronalaze u tim pretproizvodnim sektorima. Ostale djelatnosti vezane uz poljoprivredu ogledaju se primjerice u pripremi, preradi i pakiranju hrane, prijevozu i čuvanju hrane što predstavlja poslijeproizvodne aktivnosti. Navedeni skup aktivnosti predstavlja ključne elemente razvoja ruralnog prostora važne za budući održiv i ekološki prihvatljiv razvoj.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske usmjeren je na razvoj konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta u ruralnom području.

Programom se pomaže mladima pokrenuti poljoprivredna gospodarstva pomoću bespovratnih sredstava za kupnju zemljišta, strojeva i opreme. Osiguravaju se i bespovratna sredstva za osposobljavanje novih, ali i već postojećih poduzetnika za uporabu najnovijih tehničkih metoda proizvodnje. Isto tako je važno održavati živima zajednice na prostorima sa otežanim uvjetima za život, primjerice brdovitim, planinskim, otočnim i/ili udaljenim područjima.

Mjere ruralnog razvoja Republike Hrvatske financiraju se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a usmjerene su ponajprije na razvoj nerazvijenih dijelova zemlje, kako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i poljoprivrednih gospodarstava, zadruga, prerađivačkih organizacija i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Putem mjera ruralnog razvoja moguće je ishoditi bespovratna sredstva od 5.000,00 eura do 5.000.000,00 eura, sa intenzitetom potpore od 50% do 100% povrata od prihvatljivih ulaganja.

Neke od mjera kojima poljoprivrednici mogu ostvariti bespovratna sredstva iz područja poljoprivrede:

  • Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
    • Podmjera 3.1. Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete.

Ovom podmjerom moguće je ostvariti do 100% vrijednosti prihvatljivih troškova, najviše 3.000 € godišnje po korisniku za troškove ulaska u sustav kvalitete.

  • Mjera 4 – Ulaganje u fizičku imovinu

v  Podmjera 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

  • Operacija 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava.

Moguće je ostvariti od 5.000 € do 3.000.000 € sa intenzitetom potpore do 90%. Sredstva su namijenjena fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačkim grupama/organizacijama za:

građenje ili opremanje objekata za životinje i uzgoj bilja; ulaganje u opremu; kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i gospodarskih vozila; podizane višegodišnjih nasada; ulaganje u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje.

  • Operacija 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Putem navedene mjere moguće je ostvariti od 5.000 € do 1.000.000 € bespovratnih sredstava sa intenzitetom potpore do 95%. Bespovratna sredstva namijenjena su fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačkim grupama/organizacijama za ulaganje u građenje i skladištenje kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu za rukovanje i korištenje stajskog gnoja (strojevi i oprema za utovar, transport i primjenu gnojiva).

  • Operacija 4.1.3. Korištenje obnovljivih izvora energije.

Operacija je namijenjena fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik poljoprivrednika za ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu. Visina potpore iznosi od 5.000 € do 1.000.000 € sa intenzitetom potpore do 90%.

v  Podmjera 4.2. Potpora za ulaganje u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda

  • Operacija 4.2.1. Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima.

Korisnici su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom. Moguće je ostvariti od 10.000 € do 5.000.000 € sa intenzitetom potpore od minimalno 50%. Prihvatljivi troškovi su ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje mlijekom; objekata za klanje, rasijecanje i preradu mesa; za preradu voća i bilja, cvijeća, gljiva, maslina i maslinovog ulja; izgradnju kušaonica i prostorija za prezentaciju vlastitih proizvoda; ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata.

  • Operacija 4.2.2. Korištenje obnovljivih izvora energije.

Korisnicu su fizičke i pravne osobe koje se bave ili namjeravaju baviti preradom. Prihvatljivi troškovi odnose se na ulaganja i građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu. Visina potpore iznosi od 10.000 € do 1.000.000 € sa intenzitetom potpore od minimalno 50%.

v  Podmjera 4.4. Potpora neproizvodnim ulaganjima vezanim uz postizanje agro-okolišnih i klimatskih ciljeva.

  • Operacija 4.4.1. Neproizvodna ulaganja vezana uz očuvanje okoliša.

Korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, javne ustanove i tijela te jedinice lokalne samouprave i civilne udruge. Moguće je ostvariti od 600 € do 150.000 € sa intenzitetom potpore do 100% za ulaganje u izgradnju terasa, podizanje suhozida i živica, uklanjanje invazivnih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, nabava električnog pastira i/ili autohtonog pastirskog psa, izgradnja novih i obnova postojećih nastambi za stoku, obnova staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti, ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke te kupnja zemljišta.

  • Mjera 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

v  Podmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicima.

Ovom podmjerom moguće je ostvariti 50.000 € do 100% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova. Korisnici su osobe starosti između 18 i 40 godina i koje su prvi put postavljene kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva (ne duže od 18 mjeseci). Prihvatljivi troškovi odnose se na kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja sjemena i sadnog materijala; kupnju, građenje i/ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

v  Podmjera 6.2. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području.

Korisnicu su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika i fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim područjima. Potpora iznosi 50.000 € do 100% ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganja u aktivnosti iz sektora: turizma u ruralnom području (kuće za odmor); tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/trženje proizvoda.

v  Podmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.

Korisnici su mala poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine između 2.000 € i 7.999 €. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u iznosu od 15.000 € sa intenzitetom potpore od 100% za aktivnosti vezane uz: kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja sjemena i sadnog materijala; kupnju, građenje i/ili opremanje objekata u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda; kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

v  Podmjera 6.4. Ulaganje u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

Korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika te fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Prihvatljivi troškovi su iz sljedećih sektora: turizam u ruralnom području (kuće za odmor); tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u ruralnim područjima; prerada/trženje proizvoda. Potpora koju je moguće ostvariti ovom podmjerom iznosi 3.500 € do 200.000 € sa intenzitetom potpore od 70% od ukupnih prihvatljivih troškova.

  • Mjera 8 – Ulaganje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

v  Podmjera 8.5. Potpora za ulaganje u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava

  • Operacija 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura.

Korisnici su šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, te udruženja šumoposjednika. Potpora iznosi između 5.000 € i 700.000 € sa intenzitetom do 100% ukupno prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškovi odnose se na konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura.

  • Operacija 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture.

Korisnici su šumoposjednici, trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, udruženja šumoposjednika te udruge civilnog društva i druge pravne osobe aktivne u zaštiti prirode. Potpora iznosi između 5.000 € i 100.000 € sa intenzitetom potpore do 100%. Prihvatljivi troškovi odnose se na materijale, opremu, usluge i radova te druga prihvatljiva mala infrastruktura te opći troškovi.

v  Podmjera 8.6. Potpora za ulaganje u šumarske tehnlogije te preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda.

  • Operacija 8.6.1. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima.

Korisnici su šumoposjednici, udruženja šumoposjednika, obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana sukladno nacionalnim propisima. Prihvatljivi troškovi odnose se na kupnju novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za sječu, privlačenje, izvoženje i iznošenje drva; za proizvodnju šumske biomase; za daljinski prijevoz drva; za šumsko uzgojne radove za pripremu šumskog tla za sjetvu i sadnju; izgradnju objekata i kupnju nove i rabljene opreme za skladištenje, zaštitu i sušenje drvnih proizvoda (silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri, sušare itd.); opći troškovi. Potpora iznosi između 5.000 € i 700.000 € sa intenzitetom potpore do 50% ukupnih prihvatljivih troškova.

  • Operacija 8.6.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva

Korisnici su obrti, mikro, mala i srednja poduzeća registrirana za djelatnost prerade drva. Potpora iznosi između 10.000 € i 1.000.000 € sa intenzitetom potpore do 50% ukupnih prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškovi su: kupnja novih i rabljenih strojeva, alata, uređaja i opreme za predindustrijsku preradu drva (blanjalice, pile); za proizvodnju peleta i briketa; instalacija i/ili kupnja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva; izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za sušenje, parenje, skladištenje i zaštitu proizvoda od drva (sušare, parionice, silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri itd.); opći troškovi

  • Operacija 8.6.3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.

Korisnici su šumoposjednici; udruženja šumoposjednika; obrti, mikro, mala i srednja poduzeća te jedinice lokalne samouprave i njihova udruženja. Prihvatljivi troškovi odnose se na marketing drvnih i nedrvnih (šumskih) proizvoda te opći troškovi. Potpora iznosi između 5.000 € i 30.000 € sa intenzitetom potpore do 50%.

  • Mjera 17 – Upravljanje rizicima

v  Podmjera 17.1. Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka

  • Operacija 17.1.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka (od proizvodnih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim klimatskim prilikama, životinjskim i biljnim bolestima, najezdom nametnika, okolišnim incidentom i mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ).

Korisnici su fizičke ili pravne osobe ili grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika. Prihvatljivi troškovi odnose se na važeće premije osiguranja koje pokrivaju gubitke proizvodnje veće od 30%. Intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osiguranja, najviše 75.000,00 € godišnje po korisniku.

  • Vinska omotnica

v  Mjera Investicija u vinarije i marketing vina

Prihvatljivi korisnici su proizvođači (fizičke i pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar. Potpora iznosi od minimalno 5.000 € do: 1.500.000 € za mikro, mala i srednja poduzeća sa intenzitetom potpore od 50% prihvatljivih troškova; 750.000 € za velika poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna € sa intenzitetom potpore od 25% prihvatljivih troškova; 550.000 € za velika poduzeća koja imaju 750 ili više zaposlenika ili promet od 200 milijuna € i više sa intenzitetom potpore od 24% prihvatljivih troškova. Prihvatljivi troškove odnose se na: Izgradnju/rekonstrukciju nepokretne imovine; Kupnju novih strojeva i opreme, uključujući i računalne programe; Opće troškove.

v  Mjera Promidžbe vina na tržištima trećih zemalja

Korisnici sredstava su proizvođači vina (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar s godišnjom proizvodnjom većom od 10.000 litara vina; javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina s godišnjom proizvodnjom većom od 25.000 litara vina; udruge proizvođača vina, zadružni savezi. Potpora iznosi od 3.000 € do 160.000 € sa intenzitetom potpore do 80% od ukupno prihvatljivih troškova. Prihvatljive aktivnosti su: objavljivanje reklama u medijima; odnosi s javnošću, promidžba i marketing; izrada promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja; sudjelovanje na međunarodnim sajmovima i drugim međunarodnim događanjima na tržištima trećih zemalja.

v  Mjera Restrukturiranje i konverzija vinograda

Korisnici su proizvođači (fizičke osobe – obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit, i pravne osobe) upisane u Vinogradarski registar. Vinogradarske površine na kojima se planira investicija moraju biti prijavljene u Vinogradarskom registru pod ARKOD šiframa vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta 410 (Vinograd) ili 411 (Iskrčeni vinograd). Potpora se odobrava za aktivnosti koje obuhvaćaju sljedeće radnje: zamjena sorte/sorata (uključujući i cijepljenje); premještanje vinograda; poboljšanje vinogradarskih tehnika; promjena nagiba/razine vinograda (ravnanje tla); izgradnja antierozijskih sustava; izgradnja terasa i zidova; postavljanje potporne strukture u premještenom i promjena iste u restrukturiranom vinogradu; navodnjavanje. Minimalan iznos potpore po projektu je 5.000 €, dok je maksimalan iznos potpore 750.000 €. Intenzitet potpore iznosi 50% ukupno prihvatljivih troškova.

Samo neki od uspješno provedenih projekata u sektoru poljoprivrede za nabavu novih strojeva i opreme i izgradnju kuća za odmor u sklopu razvoja ruralnog turizma prikazani su u nastavku:

  • COMPARI 1 obrt za proizvodnju i trgovinu, Pula – odobreno 322.933,32 kuna bespovratnih sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, operacija 4.2.1. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za izgradnju sušionice pršuta;
  • Vina Matošević d.o.o., Pula – odobreno 593.279,68 kuna bespovratnih sredstava iz Vinske omotnice za investiciju u vinarije i marketing vina;
  • OPG Antonijo Tireli – odobreno 561.975,00 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 za izgradnju kuće za odmor u svrhu razvoja ruralnog turizma.

Cijena provođenja postupka prijava na natječaje u poljoprivredi ovisi o veličini i karakteru u različitim slučajevima te veličini i karakteru projekta.

Više informacija o provedbi natječaja u poljoprivredi, kao i o uvjetima i visini te intenzitetu potpore može se dobiti upitom na e-mail ili ulaskom u bazu podataka tvrtke.  

 

Proizvodnja

Proizvodnja predstavlja stvaranje nekog proizvoda kroz niz procesa sa ciljem buduće prodaje proizvedenog proizvoda. Može se odvijati u vidu manje proizvodnje u privatnim domovima, u manjim radionicama ili velikim tvornicama.

Proizvodnju provode velika, mala i srednja poduzeća koji ulažu vlastite inpute kako bi proizveli outpute. Proizvodnja je proces kombiniranja proizvodnih faktora sa ciljem stvaranja proizvoda namijenjenih zadovoljenju ljudskih potreba.

Poduzeće je svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik. To uključuje, posebno, samozaposlene osobe i obiteljska poduzeća koji se bave obrtom ili drugim djelatnostima te partnerstva ili udruženja koja se redovno bave ekonomskom djelatnošću.

Kategorija mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP) sastoji se od poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i godišnji promet koji ne premašuje 50 milijuna eura, i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna eura. Unutar kategorije MSP-ova malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna eura. Unutar kategorije MSP-ova mikro-poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 10 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 2 milijuna eura.

Malo i srednje poduzetništvo temelj su razvoja kvalitetne proizvodnje svakog gospodarstva. Europska unija prepoznaje važnost MSP-a te potiče financiranje. Strategija razvoja MSP-a Republike Hrvatske ima za cilj poboljšanje konkurentnosti maloga gospodarstva u Hrvatskoj. Jedan od prioriteta u poticanju razvoja MSP-a odnosi se na unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima prerađivačke industrije i usluga većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

U strukturnim fondovima i proračunu Republike Hrvatske osigurani su pozamašni iznosi bespovratnih sredstava za obrtnike te male i srednje poduzetnike za izgradnju proizvodnih hala, nabavu strojeva i opreme te ulaganja u informacijsko-komunikacijske tehnologije. Visina potpore je od 35% do 90% ulaganja uz minimalno 100.000,00 do 15.000.000,00 kuna bespovratnih sredstava.

Neki od uspješno provedenih projekata u sektoru proizvodnje za izgradnju proizvodnih hala, nabavu strojeva i opreme te ulaganje u informacijsko-komunikacijske tehnologije za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo jesu:

  • ORKAN ENERGIJA d.o.o. Tršće – odobreno 2.544.446,00 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a za izgradnju kogeneracijskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije;
  • BRAJ KOP d.o.o. Katun Trviški – odobreno 593.513,21 kuna bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije za informatizaciju i automatizaciju proizvodnih i poslovnih procesa;
  • PERO & CO. d.o.o. Novigrad - odobreno 577.313,60 kuna bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije;
  • Energo Sol Labin d.o.o. – odobreno 2.170.510,00 kuna bespovratnih sredstava iz IPARD-a, mjera 302 iz sektora obnovljivih izvora energije za izgradnju solarnih elektrana.

Cijena provođenja postupka izrade projekata u proizvodnji ovisi o veličini i karakteru projekta.

Više informacija o provedbi natječaja u sektoru proizvodnje te malog i srednjeg poduzetništva, kao i o uvjetima i visini te intenzitetu potpore može se dobiti upitom na e-mail ili ulaskom u bazu podataka tvrtke.  

Javni Sektor

Javni sektor sastoji se od tri tijela: opće države, nefinancijskih javnih poduzeća i javnih financijskih institucija. Opća država, u koju ulaze središnja država te regionalna i lokalna državna tijela odnosi se na sektor kojemu su otvorene mnoge mogućnosti za financiranje putem Fondova Europske unije. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, upravo se ovom dijelu javnoga sektora otvaraju mogućnosti da pristupi rješavanju problema restrukturiranja administracije, uvodeći nove modele upravljanja, kao i investiranja u infrastrukturu.

Putem raznih mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, otvara se mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave financiranje investicija u infrastrukturu, izrade strateških dokumenata bitnih za razvoj, izrade prostornih planova.

Eurokonzalting pruža usluge poslovnog savjetovanja jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, usluge pripreme odgovarajuće prijave istih na natječaje Fondova Europske unije i nacionalne fondove, izradu planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima.

Neke od mjera kojima jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti bespovratna sredstva za investiranje u infrastrukturu i razvoj ruralnog prostora:

  • Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

v  Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000. i druga područja visoke prirodne vrijednosti.

  • Operacija 7.1.1. Izrada planova za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima.

Korisnici su općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Potpora iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, sa od 5.000 € do 70.000 €, a dodjeljuje se za: izradu ili izmjenu i dopunu prostornog plana uređenja općine ili grada; strateški razvojni program općine ili grada; strateške planove razvoja pojedinih gospodarskih sektora općine ili grada (poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, industrija, turizam, trgovina, promet, obrtništvo, građevinarstvo, informatika i energija).

v  Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.

  • Operacija 7.2.1. Ulaganje u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćivanje otpadnih voda.

Korisnici su javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje. Potpora iznosi od 30.000 € do 1.000.000 € sa intenzitetom potpore od 100% od ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganja u građenje i/ili opremanje javnog sustava za vodoopskrbu, odvodnju i pročišćivanje otpadnih voda, koja se provode u naseljima s najviše 2.000 stanovnika.

  • Operacija 7.2.2. Ulaganje u građenje nerazvrstanih cesta.

Korisnici su jedinice lokalne samouprave. Potpora iznosi do 100% ukupnih prihvatljivih troškova, između 30.000 € i 1.000.000 € za građenje i/ili opremanje nerazvrstanih cesta u naselju s najviše 5.000 stanovnika.

v  Podmjera 7.4. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.

Ovom podmjerom moguće je ostvariti od 15.000 € do 1.000.000 € sa intenzitetom potpore od 80 – 100% ukupnih prihvatljivih troškova. Korisnici su, između ostalih jedinice lokalne samouprave i udruge ili organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo. Prihvatljivi troškovi u okviru navedene mjere jesu: ulaganje u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg igrališta; sportske građevine; objekti za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake; tematski put i park; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi u kojoj se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane predškolske dobi); javne zelene površine (park i slično); pješačke staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja (komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz). Sva navedene ulaganja su prihvatljiva samo za naselja s najviše 5.000 stanovnika.

  • Podmjera 4.3. Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva.
    • Operacija 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja

Korisnici su jedinice područne (regionalne) samouprave. Potpora iznosi od 150.000 € do 15.000.000 € sa intenzitetom potpore do 100% ukupno prihvatljivih troškova projekta. Prihvatljivi troškovi odnose se na gradnju cjelovitog sustava navodnjavanja (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav i drugo.

  • Operacija 4.3.3. Ulaganje u šumsku infrastrukturu

Korisnici su između ostalih jedinice lokalne samouprave koje mogu ostvariti do 100% bespovratnih sredstava od vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova. Visina potpore iznosi od 10.000 € do 1.000.000 €, a prihvatljivi troškovi odnose se na projektiranje, izgradnju i rekonstrukciju primarne i sekundarne (traktorski putovi i traktorske vlake), šumske i prometne infrastrukture; rekonstrukciju šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovinu šumskog i drugog zemljišta.

  • Operacija 8.6.3. Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.

Korisnici su šumoposjednici; udruženja šumoposjednika; obrti, mikro, mala i srednja poduzeća te jedinice lokalne samouprave i njihova udruženja. Prihvatljivi troškovi odnose se na marketing drvnih i nedrvnih (šumskih) proizvoda te opći troškovi. Potpora iznosi između 5.000 € i 30.0

Eurokonzalting ima razvijenu suradnju sa jedinicama lokalne samouprave s kojima je uspješno proveden niz projekata. Jedinice lokalne samouprave s kojima je razvijena uspješna suradnja jesu:


  • Grad Pula
  • Općina Funtana
  • Općina Sveta Nedjelja
  • Općina Gračišće
  • Općina Raša
  • Općina Ližnjan
  • Općina Vižinada
  • Općina Svetvinčenat
  • Općina Barban
  • Grad Buje
  • Grad Poreč
  • Grad Umag
  • Grad Buzet
  • Grad Kastav


Cijena usluga u korelaciji je s veličinom i karakterom projekta.

Detaljniji opis navedenih usluga može se dobiti upitom na e-mail ili dobivanjem korisničke lozinke za ulazak u bazu podataka tvrtke.

Edukacije

Doživotno učenje i konstantna edukacija važan je korak prema poslovnoj uspešnosti svakog pojedinca. Svaka osoba, ukoliko želi biti uspešna, ima obvezu svakodnevno se obrazovati i usavršavati za buduće izazove.
Naša firma nudi usluge edukacije za pravna lica, preduzetnike, samozapošljavanje i pojedince.

 

Ciljne grupe edukacija su preduzetnici početnici, preduzetnici sa tri do pet godina rada, potencijalni preduzetnici.

 

Teme edukacija:

 

  • Kako započeti i razviti poslovanje? – izrada biznis planova za početak i razvoj poslovanja, stvaranje sistema, EU fondovi na raspolaganju za poslovne subjekte, koristi planiranja sopstvenog poslovanja, primeri grešaka iz prakse;
  • Popis i uslovi konkursa za EU fondove – na što treba obratiti pažnju u svakom konkursu, detaljan opis tendera s´obzirom na interes polaznika, porezni aspekt EU fondova, povoljne kreditne linije;
  • Zaduživanje – zajam ili kredit? Porezni aspekt zaduživanja, kratkoročni ili dugoročni kredit, proces odobrenja kredita, čitanje finansijskih izveštaja, učenje na osnovu tuđih grešaka;
  • Obrazovanje za nezaposlene – priprema biografije, predstavljanje, usavršavanje komunikacijskih veština;
  • Predstečajne nagodbe – koristi za one koji ulaze u njih i potencijalne štete za vlasnike potraživanja;
  • Poslovna komunikacija – pisanje e-mailova, razgovor telefonom, sastanci, razumevanje emocija poslovnih saradnika i partnera;
  • Oglašavanje – kako doći do kupaca? Potencijalni kanali oglašavanja na lokalnom tržištu.

 

Cena edukacija u korelaciji je sa trajanjem i karakterom edukacija.


Detaljniji opis navedenih usluga može se dobiti upitom na e-mail ili dobijanjem korisničke šifre za ulazak u bazu podataka preduzeća.